Kad je lasta prijatelj

Gledao vrabac marljive laste
kako im kuća-gnijezdo
iz sata u sat raste
ispod jednog krova.
– A tvoja kuća,
je li gotova?

– Mi vrapci nemamo
zidarsko umijeće,
mi smo beskućnici
– tužno vrabac reče.

– Pa gdje si bio
dok trajala je zima?
– pita ga lasta.

– Ah, svugdje, tražeći zaklon
od snijega i mraza pusta.
U oluku, u toplini plasta,
ispod grmlja gusta.

– Vrapčiću,
dobit ćeš ujesen ključ našeg gnijezda,
pa se cijele zime
slobodno služi njime.

Hvala ti, lasto,
i u naše ime.

Vera Zemunić

Izvor: http://www.zlatnadjeca.com/

Snježana Majdandžić-Gladić 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

marginheight=before