Znatiželja je pozitivna i poželjna osobina. Znatiželja nam je urođena, ali se treba poticati i razvijati. Promatrajući djecu možemo uočiti da ona prosto obožavaju učiti nove stvari, ispitivati o pojavama, raspravljati, pitati….

Znatiželja pokreće proces učenja, dječji razvoj ka sve većem razumijevanju svijeta, upoznavanju sebe i drugih. Znatiželja podrazumijeva pitanje za pitanjem, bilo da ih postavlja drugima ili samom sebi.

Niti u jednom drugom razdoblju života znatiželja nije toliko snažna, koliko u ranom djetinjstvu. Šta trebamo uraditi da kod djeteta razvijamo znatiželju?

Budimo djeci primjer, čitajmo knjige da vide da to radimo. Dijete će nas slijediti.

Ako nešto zanima vaše dijete diskutirajte o tome, i vi postavljajte pitanja, nemojte odmah odgovarati, otkrijte koliko dijete zna, iznenadit ćete se.

Pokažite djetetu da želite razgovarati, ne prekidajte diskusiju na početku odgovorima tipa “Nemam sad vremena”, “Pričekaj”, “Kasnije ćemo razgovrati”. Odgovorite, koliko god odgovor kratak bio potaći će dijete.

I na kraju naučite dijete da samo istražuje, traži odgovore. Kada je dijete malo starije pokažite djetetu gdje može naći odgovore, naučite ga pretraživati leksikon.

Djeca do srednje škole obično izgube ovu osobinu jer odrasli ubijede dijete da je učenje dosadno. Vi znate da nije tako, pokažite to svom djetetu.